Dodik više nije pod sankcijama: Šta stoji iza odluke SAD-a?

Ako su i postojale dileme da li je Milorad Dodik politički mrtav, posljednji potez američkog ministarstva finansija ovo demantuje. Ažurirana lista Specijalno označenih državljana i blokiranih osoba Kancelarije za kontrolu strane imovine pri ministarstvu, svjedoči da su uklonjeni bivši predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, kao i više fizičkih i pravnih lica iz Bosne i Hercegovine povezanih s njim. Između ostalih, članovi njegove porodice Igor i Gorica Dodik, te brojni funkcioneri Republike Srpske i kompanije, počevši od Željke Cvijanović, Radovana Viškovića, Nenada Stevandića, Siniše Karana.

"Zahvalan sam predsjedniku Donaldu Trampu i njegovim saradnicima što su ispravili veliki nepravdu nanesenu Republici Srpskoj, njenim predstavnicima i njihovim porodicama, nepravdu koju su stvorile Obamina i Bajdenova administracija", napisao je na svom X nalogu Milorad Dodik.

Odluku je pozdravila i članica Predsjedništva Željka Cvijanović, koja podsjeća na to da su prethodno ukinute sankcije za još četvoro lica u sistemu vlasti Republike Srpske. Skidanje sa OFAC-ove liste predstavlja značajnu promjenu u američkoj politici sankcija prema Bosni i Hercegovini, s obzirom na to da je Dodik bio pod sankcijama SAD-a još od 2017. godine. Dio je ovo šireg američkog plana za 'deeskalaciju u BiH', a upravo je jedan od uslova bio da se Dodik povuče s pozicije predsjednika i poništi zakone, koje je ranije usvojila NSRS.

"Vjerujem da će on još neko vrijeme biti prisutan u političkom životu s nekim smanjenim kapacitetom, s manjim ovlastima, u odnosu na ono što je ranije imao", smatra Safet Softić, delegat u Predstavničkom domu PS BIH.

U kojem smjeru će se odvijati Dodikovo djelovanje na političkoj sceni, biće poznato nakon odluke Ustavnog suda BiH o Dodikovoj apelaciji na presudu, a čiji se epilozi, takođe, dvojako tumače. S druge strane, da su Amerikanci uzeli stvar u svoje ruke, pokazuju i navodi o mogućem odlasku visokog predstavnika u BiH, Kristijana Šmita, koji, za razliku od Njemačke i Velike Britanije, Vašingtonu nije baš po mjeri. Ipak, to ne znači da će biti zatvorena i Kancelarija OHR-a.

"Bio bih srećan da OHR nije potreban BiH, ali, na našu žalost, potreban je. I jedini način da se, s vremena na vrijeme, blokira neki proces su te Bonske ovlasti, koje su jedini alat u državi u kojoj svako ima pravo tog etničkog veta i koristi ga često", kaže Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BIH.

O Šmitovoj sudbini razgovarano je i u Minsku, na sastanku između Dodika i šefa ruske diplomatije, gdje je konstatovano da treba produžiti mandat misije Altea, što će Rusija da podrži, ali i da će zajedno raditi na tome da se usaglasi izvjestaj Savjetu bezbjednosti UN-a o visokom predstavniku.

Vlada Republike Srpske usvojila je izvještaj Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija u kojem je ocijenjeno da je demokratski ustavni poredak uspostavljen Dejtonskim mirovnim sporazumom izmijenjen i narušen, kako je navedeno, nezakonitim diktatorskim dekretima različitih međunarodnih visokih predstavnika. U izvještaju se potvrđuje opredijeljenost RS za Dejtonski sporazum i poziva na njegovu primjenu u skladu sa izvornim tekstom.

S druge strane, N1 je u posjedu finalnog izvještaja koji je pripremio visoki predstavnik, a koji će predstaviti na sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a u petak. Konstatuje, između ostalog, da se BiH suočava s "krizom koja je opteretila institucije, ali da mir sam po sebi i dalje prevladava". Najdetaljniji dijelovi izvještaja odnose se na osuđujuću presudu protiv Milorada Dodika, gdje Šmit naglašava da to nije bio izolovan slučaj, već "najnoviji potez u dugotrajnoj političkoj strategiji, planiranoj i pripremanoj mnogo unaprijed". Referiše se visoki predstavnik i na ono što je uslijedilo nakon toga, poput, poteza CIK-a u vezi sa oduzimanjem mandata, ali i poteza NSRS, s akcentom na najave o referendumu, koje osuđuje. Šmit opisuje duboko podijeljenu političku scenu, ističući da je državna koalicija propala nakon što su stranke Trojke raskinule savez sa Dodikovim SNSD-om, dok se HDZ BiH usprotivio restrukturiranju Vijeća ministara.

"Ja ne znam, mi ne znamo do kada će Šmit, kojeg inače dugo znam i cijenim, biti na poziciji visokog predstavnika, ali bih ja osobno volio da on ostavi nešto kao svoje naslijeđe da se riješi Izborni zakon, da iskoristi svoje ovlasti i da on to riješi i konačno se ispravi nepravda učinjena prema Hrvatima", ističe Miro Kovač, bivši ministar spoljnih poslova Hrvatske.

Međutim, indicije unutar diplomatskih krugova ukazuju na to da Šmit neće ni dobiti priliku da se obrati, s obzirom na to da Rusija predsjedava Savjetom bezbjednosti UN-a.

Kako je krenulo, optimizam lidera HDZ-a BiH mogao bi da se ostvari, te da do kraja godine BiH dobije Zakon o sudu, VSTS-u, ali i glavnog pregovarača za EU.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad